Tjedan zagovaranja prava beskućnika

Ako osoba tijekom noći boravi na javnim ili privatnim prenoćištima, na ulicama, parkovima, podzemnim željeznicama, autobusnim kolodvorima, ispod mostova, u napuštenim zgradama i svakom drugom mjestu koje nije namijenjeno za stanovanje, smatra se beskućnikom.

Beskućnika ima uglavnom po većim gradovima gdje su na različite načine organizirane pučke kuhinje i prenoćišta.
Pojam beskućnika je u domaće zakonodavstvo uveden tek 2011. godine. Najčešći uzroci beskućništva su gubitak posla ili doma, problemi i nasilje u obitelji, psihička ili mentalna bolest, loše zdravstveno stanje, ratne okolnosti, izlazak iz zatvora, niske mirovine te nerazvijenost socijalnog stanovanja. Sve više mladih obrazovanih ljudi postaju beskućnici.
“Beskućnik je osoba koja nema mjesto stanovanja niti sredstava kojima bi mogla namiriti potrebu stanovanja te je privremeno smještena u prihvatilištu, ili boravi na javnim ili drugim mjestima koja nisu namijenjena za stanovanje.” (Zakon o socijalnoj skrbi, NN 57/2011)

Početkom 2011. Godine za područje Grada Zagreba otvoreno je prenoćište Crvenog križa u Velikoj Kosnici koje ima kapacitet od 120 ležaja. U gradu Splitu prenoćište za beskućnike organizira udruga “Most”. Grad Split omogućio im je korištenje prostora i plaća sve komunalne troškove te je potpomognuto od resornog Ministarstva. Sami beskućnici ništa ne plaćaju, a za njih se brinu socijalna radnica i doktorica. Udruga “Most” otišla je korak dalje od pukog smještaja te je za beskućnike organizirana pomoć u traženju posla i pisanju različitih zamolbi, primjerice za izradu dokumenata. Nedostatak prijavljenog mjesta prebivališta mnogih onemogućuje ostvarivanje prava iz socijalne skrbi (kao što su pomoć za uzdržavanje, doplatak za pomoć i njegu te jednokratne pomoći). U Osijeku postoji jedno Caritasovo prenoćište, Dom Sv. Vinka, a za troškove se pobrinulo Gradsko poglavarstvo. Prenoćište ima tridesetak mjesta. U Varaždinu postoji jedno prenoćište sa 10 muških mjesta i 2 ženska. U potpunosti je financirano od Grada.

Društvo studenata socijalnog rada od 1999. godine organizira “Večeru ljubavi” za beskućnike u prenoćištu Crvenog križa. Godine 2002. smo proširili akciju na cijeli tjedan te je naziv projekta izmijenjen u ”Tjedan ljubav za beskućnike”, a 2007. u „Tjedan zagovaranja prava beskućnika“. Cilj projekta je informiranje građana Grada Zagreba o beskućništvu, poticanje javne rasprave o istom, izlaganje relevantnih činjenica o mogućim rješenjima, senzibiliziranje građana te poticanje na volontiranje i pomoć na principu “pomoć do samopomoći”. Studenti socijalnog rada svake godine organiziranju volontiranje u pučkim blagavaonicama, kupnju i zamatanje božićnih poklona za beskućnike, te večeru sa glazbenim programom.

Mnogi beskućnici nemaju tu “sreću” prespavati u toploj sobi. Oni se tada snalaze te spavaju po haustorima i podrumima (stave više slojeva kartona ispod sebe, obuku više slojeva kaputa na sebe, spavaju i griju se u noćnim tramvajima i slično). Podatci pokazuju da je danas među beskućnicima više žena, djece i mladih osoba (obično rane ili srednje 30-te godine) nego u prošlosti kada su to bili stariji. Otprilike polovica beskućnika boluje od duševnih bolesti i/ili alkoholizma, ali ne znamo je li to uzrok ili posljedica beskućništva.

Na globalnom planu potrebno je smanjiti stopu nezaposlenosti, gospodarski razvoj, rast životnog standarda i kvalitete života, intervencija države u stambenu potrošnju, stimuliranje podmirivanja stambenih potreba putem različitih stambenih subvencija, mogućnost da se do stana dođe svojim radom. Kurativne mjere primjenjivale bi se prema osobama koje su već postale beskućnici.

Kod toga treba voditi računa o tome da li je osoba sposobna za rad, da li je beskućnik tek kraće vrijeme ili već godinama, koji su pozitivni potencijali (u samoj osobi, njenoj obitelji ili okolini) za poboljšanje njene životne situacije, kako sama osoba doživljava svoju situaciju, želi li uopće želi promijeniti svoj način života i na koji način to želi učiniti. Duševno bolesnim osobama, ovisnicima o alkoholu i drogama mora se omogućiti upućivanje u bolnicu na liječenje, kao i prihvat i briga o njima pri povratku s liječenja. Budući da jedan dio beskućnika nema regulirano zdravstveno osiguranje, o tome treba voditi računa.

U Hrvatskoj se ne pridaje velika važnost o problemima beskućništva, s obzirom na njihov mali broj u ukupnoj populaciji. Ipak, adekvatna istraživanja nisu provedena. Već spomenuti nedostatak prijavljenog prebivališta, osim ne ostvarivanja prava iz socijalne skrbi povlači za sobom i druge nepovoljnosti. Tako je potrebno naglasiti nemogućnost glasovanja na izborima, što je osnovno pravo svakog građana. Pravo na dom jedno je od osnovnih ljudskih prava!

Tjedan zagovaranja prava beskućnika se sastoji od raznovrsnih programa:

  • Na radionici koja se odvija u prostorijama fakulteta izrađuju se blagdanski predmeti, čestitke i plakati.
  • Studenti volonteri dijele letke i informiraju građane o problemu beskućništva, te ga na taj način pokušavaju destigmatizirati i ukinuti predrasude vezane za beskućnike.
  • Organizira se i predavanje stručnjaka na temu problema beskućništva na kojem osim stručnjaka prisustvuju i socijalni radnici, profesori i studenti.
  • Jedan dan Tjedna je odvojen i za volontiranje pučkim blagavaonicama.
  • Zadnji dan Tjedna se uvijek odvija “Večera ljubavi” u prenoćištu Crvenog križa, gdje se poslužuje večeru beskućnicima, izvode se božićne pjesme te se medijski prati cijeli događaj.

 

Projekt se održava u mjesecu prosincu 2017./2018 te je trenutačno u pripremi.