NISU SVE BOLI FIZIČKE, NITI SU SVE RANE VIDLJIVE

Dragi svi,

svibanj je mjesec u kojem osvještavamo važnost mentalnog zdravlja. Mental health awareness month jest mjesec u kojem se moramo malo jače potruditi razumijeti mentalne bolesti i poremećaje te se više potruditi razbiti stigmu oko istih. Mentalno zdravlje je za pojedinca jednako važno kao i fizičko zdravlje, ako ne i važnije.

Depresija je mnogo više od tuge, anksioznost je mnogo više od brige, ovisnost nije stvar izbora, opsesivno kompulzivni poremećaj je više od urednosti, posttraumatski poremećaj je više od noćnih mora i ponovnog proživljavanja traume (eng. flashbacks), bipolarni poremećaj je više od  „običnih“ promjena raspoloženja, shizofrenija je više od vizualnih halucinacija, poremećaji prehrane su više od pothranjenosti, granični poremećaj ličnosti je više od nestabilnosti, itd.

Nažalost, danas su vrlo česti stereotipi kako je loše mentalno stanje znak slabosti, kako je ono sramota i nešto iz čega se možeš otrgnuti. Vrlo su česte reakcije poput: „sve ti je to u glavi“, „ali imaš dobre ocjene“, „idi u teretanu“, „pij puno vode“, „više se druži s vršnjacima“, „više izlazi van u provode“, „ne pretjeruj“, „prestani privlačiti pažnju na sebe“, „drugima je gore nego tebi pa se ne žale, ugledaj se na njih“ i mnoge druge koje su vrlo povrijeđujuće i omalovažavajuće za osobu koja pati. To je kao da osobi koja se utapa u jezeru nećete pomoći jer se negdje neka druga osoba utapa u moru. Obje osobe vrijedne su tuđe brige, podrške, razumijevanja i pomoći.

Takva pogrešna shvaćanja mentalnih bolesti i poremećaja znak su nerazumijevanja što je loše mentalno zdravlje. Ono nije znak slabosti, već je važno. Mentalna bolest i poremećaj se može dogoditi svakome. Postoji velika mogućnost da svatko od nas poznaje barem jednu osobu s psihičkom bolesti ili poremećajem. Zabrinjavajuća je činjenica da će do 2020. godine depresija biti druga najčešća bolest poslije srčanih bolesti (podatak: World Health Organization) stoga je vrijedno ulagati u liječenje mentalnih bolesti i poremećaja koji su kompleksni i realni, a ne izmišljeni u nečijoj glavi. Ono se ne smije negirati i zataškivati Otići psihoterapeutu danas također predstavlja taboo. Otići psihoterapeutu znači otići stručnoj osobi s kojom se može razgovarati o problemima osobe i postupno se izbaviti iz istih. Otići k psihijatru za psihofarmake također predstavlja taboo. Psihofarmaci, ukoliko su nužni, iznivelirat će kemiju u mozgu i stavljati stanje pod kontrolu ili ga ukloniti. Nije sramota otići kod psihoterapeuta i psihijatra, osoba se mora osjećati bolje! Mentalna bolest i poremećaj nisu osobni neuspjeh.

Kako ne biste mislili da ćemo ostati samo na teoriji, napravili smo kratki intervju s osobama koje pate od psihičkih bolesti ili poremećaja. Svrha provođenja intervjua i dijeljenja tuđih iskustava jest omogućiti široj publici uvid u doživljaje psihičkih bolesti ili poremećaja od samih oboljelih. Ispitanici su dobrovoljno za nas odgovorili na nekoliko pitanja te su pristali da se njihovi odgovori anonimno javno objave.

Prvi intervju.

P1: Opišite nam kako je to živjeti sa Vašom psihičkom bolesti ili poremećajem. Objasnite nam Vašu bolest ili poremećaj iz Vaše perspektive te navedite izazove s kojima se susrećete.

O1: „Pakao. Patim od shizoafektivnog poremećaja, a to je shizofrenija miješana sa bipolarnim poremećajem.Shizofrenija je za mene kao deja vu. Zbog epizoda i deluzija koje imam, mislim da sam već cijeli svoj život proživjela ranije i da ga sada ponovo proživljavam. Uskoro ću umrijeti i započeti svoj cijeli život iznova. Epizode i deluzije kod mene uzrokuju paranoju na način da konstantno mislim da će me ljudi prebiti na smrt, ustrijeliti me ili izbosti. Izazov je razlučiti stvarno od nestvarnoga.“

P2: Kako Vaša bolest ili poremećaj utječe na Vaš svakodnevni život (karijeru, obrazovanje, druženje s prijateljima i obitelji, bavljenje sportom i sl.)?

O2: „Zbog svoj poremećaja se udaljavam od svojih prijatelja i obitelji jer kada proživljavam epizodu, mogu postati homicidna i suicidna. Ponekad izostajem s posla jer se bojim da će me kupci ubiti i imam mnogo deluzija o svojim kolegama s posla.“

P3: Kako Vaša bolest ili poremećaj utječe na Vašu okolinu (obitelj, prijatelje, kolege s posla i ostale koji Vas poznaju)?

O3: „Uzrokuje nesigurno okruženje za sve oko mene.“

P4: Želite li nam poručiti još nešto što smatrate važnim, a nismo Vas to pitali? Imate li neku poruku za osobe koje pate od psihičkih bolesti ili poremećaja?

O4: „Shizofrenija se ne smije shvaćati olako. To je vrlo ozbiljna psihička bolest. Za osobe koje pate: nastavite se boriti. Život je vrijedan življenja. Bit će bolje. Pijte svoje lijekove. To je jedina mogućnost da preživite.“

https://braniteljski.hr/kada-se-pojavljuju-simptomi-ptsp-a/

https://www.who.int

 

Anahita Hajeb i Karlo Grubišić

DSSR


Ukoliko Vam je potrebna pomoć ili znate nekoga kome je potrebna pomoć, u nastavku navodimo besplatne usluge pomoći na području Zagreba i okolice

SAVJETOVALIŠTE O PREHRANI MLADIH

Prije dolaska potrebno se naručiti!

Telefon: 01/4696-281

E-mail: skolska@stampar.hr

Adresa: Centar za mlade Heinzelova 62a

DNEVNA BOLNICA ZA LIJEČENJE POREMEĆAJA PREHRANE

Telefoni: 01/3430-058 i 01/3430-122

E-mail: hrvoje.handl@pbsvi.hr, hermina.tomaicmarinic@pbsvi.hr

Radno vrijeme: pon – pet, 10 do 20 h

Adresa:  Jankomir 11 (Psihijatrijska bolnica Sveti Ivan)

SAVJETOVALIŠTE ZA POTEŠKOĆE UČENJA I PRILAGODBE

Prije dolaska potrebno se naručiti!

Telefon: 01/4696-281

E-mail: skolska@stampar.hr

Adresa: Mirogojska cesta 16, Avenija Većeslava Holjevca 22, Prilaz baruna Filipovića 11

CENTAR ZA ZAŠTITU MENTALNOG ZDRAVLJA DJECE I MLADIH

E-mail: mentalno-zdravlje@stampar.hr

Centar za mlade

Telefoni: 01 6468 333 i 01 6468 340

Radno vrijeme: pon i srijeda od 12 do 20 h, a utorak, četvrtak i petak od 8 do 16 h

Adresa: Heinzelova 62a

Centar za zaštitu mentalnog zdravlja djece i mladih

Telefon: 01 3830 088

Adresa: Remetinečki gaj 14

Radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda i petak od 8 do 12 h, a utorak i četvrtak od 12 do 20 h

PROGRAM INTEGRATIVNE PSIHIJATRIJE (PIPS)

Telefon: 01/3430-020 i 01/3430-006

E-mail: pbsvi@pbsvi.hr

Adresa: Psihijatrijska bolnica »Sveti Ivan« Jankomir 11,

TESA – PSIHOLOŠKO SAVJETOVALIŠTE

Telefon za psihološku pomoć: 01/48 28 888

Internet savjetovalište: psiho.pomoc@tesa.hr

Radno vrijeme: 10 do 22 h

CENTAR ZA KRIZNA STANJA I PREVENCIJU SUICIDA

Telefon: 01 2376 470 (linija pomoći)

Radno linije pomoći: 0 do 24 h

Radno vrijeme Centra za krizna stanja i prevenciju suicida: 8 do 20 h (možete doći bez najave i uputnice)

Adresa: Kišpatićeva 12,

PLAVI TELEFON

Telefon:  48 33 888 (linija pomoći)

E-mail: plavi-telefon@zg.t-com.hr

Radno vrijeme: 9 do 20h

Adresa: Ilica 36